O temi

Sve izraženija digitalizacija gospodarstva i upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu otvaraju mogućnosti za radnike i poslodavce, uključujući nove prilike za unaprjeđivanje sigurnosti i zdravlja na radu.

• Automatizacijom se repetitivni, radno intenzivni, nesigurni zadatci dodjeljuju strojevima.
• Robotika i umjetna inteligencija pružaju podršku i zamjenu za radnike u opasnom radnom okruženju.
• Digitalnim tehnologijama i tehnologijama za poboljšanje učinkovitosti (npr. egzoskeleti) unaprjeđuje se pristup tržištu rada za radnike u nepovoljnom položaju, kao što su radnici s invaliditetom, migranti ili radnici u područjima s malo prilika za zaposlenje.
• Bolje praćenje u kombinaciji s velikom količinom podataka omogućuju pravodobnije i učinkovitije intervencije.
• Bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, fleksibilnost i autonomija koju uživaju radnici koji mogu raditi od kuće.

Podatci iz EU-OSHA-ina istraživanja OSH Pulse 2022 pokazuju da se s pomoću digitalne tehnologije prati razina buke, kemikalija, prašine i plinova u radnom okruženju 19,2 % europskih radnika, ali i otkucaji srca, krvni tlak, držanje tijela i drugi vitalni znakovi 7,4 % radnika.

Podatci iz istog izvora također upućuju na zaključak o postojanju manje vjerojatnosti da će radnici koji rade od kuće biti izloženi nasilju ili verbalnom zlostavljanju od strane klijenata, pacijenata, učenika ili pak uznemiravanju ili nasilničkom ponašanju: radnici od kuće prijavljuju izloženost nasilju ili verbalnom zlostavljanju u samo 7,9 % slučajeva (15,7 % ukupnog radnog stanovništva) jer uglavnom rade na poslovima koji uključuju smanjenu interakciju s trećima, a uznemiravanje ili nasilničko ponašanje u samo 4,4 % slučajeva (u odnosu na 7,3 % ukupnog stanovništva) jer socijalna izolacija (među ostalim od kolega i nadređenih osoba) može olakotno djelovati u tom pogledu. Treba spomenuti da je manje vjerojatno da će radnici koji rade od kuće prijaviti nedostatak autonomije ili utjecaj na brzinu rada ili radne procese (14,4 %) u usporedbi s ukupnim brojem radnika.

Za sigurnost i zdravlje na radu također postoje izazovi i rizici koji proizlaze iz uvođenja digitalnih tehnologija na radnom mjestu:

• Digitalno praćenje, gubitak autonomije, povećanje opsega posla i pritisak da se rad obavi u skladu s određenom normom.
• Poslovi srednje rukovodstvene razine zamjenjuju se algoritmima koji dodjeljuju zadatke radnicima i prate njihovu učinkovitost.
• Gubitak kontrole nad poslom, podjela poslova na vrlo jednostavne zadatke koje treba izvršiti na standardni način, usko definirane radne zadaće i gubitak vještina na poslu.
• Izolacija radnika, porast virtualnih interakcija i gubitak potpore kolega.
• Neispravne ili nepravedne odluke o radnicima koje proizlaze iz automatiziranih ili poluautomatiziranih procesa temeljenih na podatcima i/ili softveru koji sadrže pogreške.
• Sustavi stimulacija i kazni te ocjenjivanje učinkovitosti radnika.
• Nejasna odgovornost u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu i primjenjivost postojećeg regulatornog okvira za sigurnost i zdravlje na radu.
• Mobilnost, fleksibilnost, neprestana dostupnost i brisanje granica između poslovnog i privatnog života.

U EU-OSHA-inu je istraživanju ESENER 2019. dokazano da je povećana upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu povezana s psihosocijalnim rizicima, kao što su pritisak zbog nedostatka vremena, slaba komunikacija ili suradnja, nesigurnost posla i duge smjene ili nepravilno radno vrijeme.

Ispitanici su, osim toga, u EU-OSHA-inu istraživanju OSH Pulse 2022 provedenom s radnicima naveli da digitalne tehnologije dovode do toga da rade sami (44 %), kao i do jačanja nadzora na radnom mjestu (37 %), smanjenja autonomije na radu (19 %), nametanja brzine odnosno tempa rada (52 %) i povećanja radnog opterećenja (33 %).

Podatci iz EU-OSHA-ina istraživanja OSH Pulse 2022 također pokazuju da radnici koji rade od kuće spominju povećanje radnog opterećenja (33,2 %), brzine odnosno tempa rada koji određuju digitalne tehnologije (61,2 %), socijalnu izolaciju (56,8 %) i veliki pritisak zbog nedostatka vremena ili prevelikog radnog opterećenja (46,9 %), i to češće nego ukupno zaposleno stanovništvo.